Razvio sam metodologiju koja se koristi u mnogim školama diljem Europe. To je biocentrično obrazovanje. Cilj ovih škola je “pripremiti studente za izazove trećeg tisućljeća”. Biocentrično obrazovanje je poduka življenja. Stavlja život u središte i podučava kroz iskustvo, što mi nazivamo VIVENCIJA. Biocentrično obrazovanje daje životu središnje mjesto, daje mu prioritet.
ŠTO BIODANZU ČINI POSEBNOM U USPOREDBI S DRUGIM METODAMA?
TORO: „Biodanza sadrži oko 250 vježbi i plesova čija je svrha aktiviranje ljudskih pokreta na harmoničan i integrativan način. U Biodanzi integriramo naše motoričke disociranosti koje su rezultat disocirane kulture kako bismo vratili tijelo u stanje sklada. Pri tome integriramo tri podsustava koji upravljaju našim tjelesnim sustavom: živčani, endokrini i imunološki.“
Započinjemo slušanjem pjesme, odgovaranjem kroz pokret, buđenjem naše percepcije kroz ples ispunjen emocijama. Pokreti postaju organizirani čime i živčani putevi u našem mozgu postaju organizirani.
Razvio sam metodologiju koja se koristi u mnogim školama diljem Europe. To je biocentrično obrazovanje. Cilj ovih škola je “pripremiti studente za izazove trećeg tisućljeća”. Biocentrično obrazovanje je poduka življenja. Stavlja život u središte i podučava kroz iskustvo, što mi nazivamo VIVENCIJA. Biocentrično obrazovanje daje životu središnje mjesto, daje mu prioritet. Za vrijeme sata Biodanze dolazi do ubrzavanja integracijskih procesa kroz VIVENCIJE uz glazbu i ples u kontekstu grupe.
O KONCEPTU VIVENCIJE
TORO: „Kada osoba primi vanjski podražaj, to može mobilizirati njeno tijelo i aktivnosti, na taj način nastaje VIVENCIJA integrativni proces. Mnoge bolesti tijela proizvod su toksičkih aspekata našeg postojanja, našeg životnog stila. Ono što Biodanza čini kroz svoje vježbe i plesove jest poticanje VIVENCIJE.“
O EKOLOŠKOJ SVIJESTI LJUDSKOG RODA
TORO: „Naša se civilizacija jadno ponaša. Mi ljudi moramo se još puno razvijati. Ubijamo iz “duhovnih” razloga. Vrednujemo inteligenciju iznad ljubavi…. Svijet koji upoznajemo kroz inteligenciju je ograničen. Descartes kaže: “Mislim, dakle jesam”. Trebamo reći: “Volim, dakle jesam”. Kada volim, znam da postojim.